Središnje Banke Povećavaju Rezerve Zlata

Posljednjih godina svjedočimo značajnom porastu interesa središnjih banaka za kupnju zlata, kako u razvijenim gospodarstvima, tako i u onima u nastajanju. Prema najnovijem istraživanju Svjetskog vijeća za zlato (WGC), 29% od 70 ispitanih središnjih banaka planira povećati svoje zlatne rezerve u narednih 12 mjeseci, što je rekordan udio.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na zemlje u razvoju poput Kine i njenih saveznika, koje intenzivno gomilaju zlato kako bi diversificirale svoje rezerve i smanjile ovisnost o američkom dolaru. Iznenađujuće, čak 15% središnjih banaka iz razvijenih gospodarstava također planira slijediti ovaj trend, što je najviši postotak od 2019. godine. U gospodarstvima u nastajanju taj postotak je još veći, s 40% središnjih banaka koje planiraju kupnju zlata u sljedećoj godini, prema Business Insideru.

Povećan interes za zlato dolazi unatoč činjenici da se cijena ovog plemenitog metala kreće na rekordnim razinama, oko 2330 dolara po unci, nakon što je prošlog mjeseca dosegnula gotovo 2450 dolara. Glavni razlozi za ove poteze središnjih banaka uključuju potrebu za rebalansiranjem rezervi i zaštitom od rizika kao što su rastuća inflacija, izloženost američkom dolaru i tržišna nestabilnost. Osam od 20 središnjih banaka također je navelo povećane ekonomske rizike u zemljama iz kojih dolaze njihove rezerve valuta, s posebnim naglaskom na rastući američki proračunski deficit.

Paralelno s ovim entuzijazmom za zlato, 56% središnjih banaka iz razvijenih gospodarstava izjavilo je da očekuju pad udjela dolara u globalnim rezervama u narednih pet godina. Gotovo dvije trećine središnjih banaka iz gospodarstava u nastajanju dijeli to mišljenje. Ova promjena stava prema američkom dolaru dolazi uslijed intenzivnih rasprava o njegovoj dominantnoj ulozi kao svjetske rezervne valute, što je dodatno potaknuto sankcijama Zapada protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Unatoč tome, dolar ostaje čvrsto ukorijenjen u svjetskom financijskom sustavu, a malo je onih koji vjeruju da bi mogao biti svrgnut s trona. Međutim, grupa velikih zemalja u nastajanju aktivno traži načine za zaobilaženje njegove dominacije, što bi moglo imati dugoročne implikacije na globalnu ekonomiju. Prema nedavnom izvješću Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), udio američkog dolara u globalnim rezervama smanjen je s više od 70% u 2000. godini na oko 55% u posljednjem kvartalu 2023. godine. MMF ovaj pad naziva “tajnom erozijom”, što ukazuje na postupan, ali konstantan gubitak udjela dolara u svjetskim rezervama.